Postoje stvari koje definišu jedan narod. Za Bosance, kafa je jedna od njih. Ne samo piće — nego način pozdrava, gostoprimstva, razgovora. Džezva na šporetu je zvuk doma.

Historija kafe u Bosni

Kafa dolazi u Bosnu s Osmanskim carstvom u 16. vijeku. Sarajevo je imalo kahvehane (kafane) već 1592. godine — samo nekoliko desetljeća nakon što je kafa stigla u Istanbul. Bile su to mjesta razgovora, vijesti, filozofije i politike.

Bosanci su kafu brzo usvojili i razvili vlastiti način pripreme — drugačiji od turskog, drugačiji od evropskog. To je bosanska kafa.

Ritual bosanske kafe

Bosanska kafa se priprema u džezvi — bakrenoj ili aluminijskoj posudici. Voda se zagrije do vrenja, doda se kafa (sitno mljevena), kuha se kratko, sipa u džezvu i donosi gostu zajedno s rahatlokumijem (ili kockama šećera), čašom hladne vode i fildžanom.

Ne pije se brzo. Bosanska kafa je poziv na razgovor, na usporavanje. “Hajde na kafu” nije samo piće — to je cijeli društveni ritual.

Što je posebno u bosanskoj kafi?

Bosanska kafa se priprema bez filtera — talog ostaje na dnu fildžana. To daje posebnu gustoću i tijelo napitku. Kafa je sitno mljevena, gotovo u prah. Priprema je spora i pažljiva.

UNESCO je 2021. godine uvrstio bosansku kafu na Listu nematerijalne kulturne baštine. Nije to samo kafa — to je identitet.

Domaća kafa u modernom dobu

I danas, u doba Nespresso aparata i automatskih strojeva, džezva ostaje na bh. šporetima. Mladi se vraćaju tradiciji. Domaća kafa doživljava renesansu.

U Kući Kafe imate bogat izbor domaće kafe za džezvu — jer tradicija zaslužuje kvalitetnu sirovinu.